Svinjokolja ili kolinje, godišnji tradicionalni običaji klanja debelih svinja raširen u mnogim područjima Europe, ruralnim područjima kontinentalne Hrvatske, Slavonije ali i u našem Markovcu. Kolinja su uglavnom bila započinjala i bila najzastupljenija sa Državnim praznikom bivše države „Danom Republike“ – 29.11. i nastavila se u prosincu. Običaj je naročito tradicija naših panonsko- slavonskih krajeva. Klanje počinje nastupom hladnijih dana u studenom. Običaj se zadržao do današnjih dana, no nažalost svake godine je u sve većem padu. Zadržali su se još uvijek u starim kućanstvima, obiteljima sa većim brojem žitelja, uzgajivačima svinja i kao tradicija ili u kućanstvima koji slijede tradicionalne običaje življenja i gastronomije lokalnog područja.
Glavni proizvodi kolinja su kobasica, krvavica, kulen, šunka, topljena mast, čvarci- prženi u vlastitoj masti dobiveni topljenjem.
Tih dana bi se u cik zore po Markovcu čuo tužan zvuk cviljenja svinja, neki su se sakrivali u sobe i „čepili“ uši da ne čuju to okrutno cviljenje, osjetio miris paleži i vatre pod kotlovima, kuhane rakije i domaćeg vina, teški i snježni koraci uz škripanje gumenih čizama „priznatih“ mesara , zvuk brušenje noževa, miris svježeg mesa, veselo „cvrkutanje“ dječice koja su pomagala ukućanima oko poslova donošenja drva pod kotao i sastavljajući pjesmice za bacanje „ražnja“ pred večeru o svakom nazočnom, a pogotovo o glavnom majstoru- kod nas je to uglavnom bio djedov najbolji prijatelj čika Marko Strapač. Žene su imale svoj ritual – danima su pripremale sve mirodije, priprema posuđa, kotlenke, vješala, pranje i puhanje crijeva, priprema doručka „prženim jetricama i češnjakom“, kiselom „čorbom“ od iznutrica, prekrasnim salenjacima i krofnama te pripremom ručka i završne večere, ali i svih ostalih poslova oko posuđa i uređenja kuće nakon blatnjavog dana. Najveselija su bila djeca koja su nakon svega nosila „pohrptovinu“ sudionicima i na taj način „ušičarila“ neku kunu ili dinar.
Bilo je to vrijeme druženja obitelji, druženja sa susjedima i prijateljima… pogotovo uz večeru pripremljenu od proizvoda toga dana… kobasice, krvavice, kašnjare i sarme. Svima je to bila glavna tema… slano, preslano ili ne; ljuto, zapapreno ili obrnuto… Tradicije se moramo prisjećati i zapisati…
Vjera Baksa
Foto: Branka Baksa
