Prošle godine 16. listopada 2020. godine vlak – “plavac” koji je prometovao na relaciji Osijek – Virovitica zapalio se oko 500 metara po izlasku iz kolodvora Markovca Našičkog i u potpunosti izgorio, no na svu sreću ozlijeđenih osoba nije bilo. Ostaci vlaka dovezeni su na prostor željezničkog kolodvora u Markovcu odakle su se uklonili 14. veljače 2020. godine.
Inače, za ovaj pružni zavoj kod silosa, a iza njega se nedaleko i dogodilo zapaljenje, je kako kažu stariji najoštriji zavoj još na prostoru bivše države – pod 90 stupnjeva.
Prva pruga do Našica izgrađena je od strane Osijeka 2.12.1893. godine u dužini od 48,4 km; nakon toga je 3.12.1894. prugom u dužini od 59,7 km Našice spojeno sa Kapelom, a 21.5.1895. sa Slatinom u dužini od 42,8 km.
Iz publikacije „O spôsobe života a zvykoch Slovákov prisťahovaných do Markovca Našického“ , Vesne Baksa izdvajamo: „ Roku 1878 prisťahovali sa na priestranstvo dnešného Markovca prvé rodiny Slovákov katolíkov (Martikan, Zeman, Jamuliak, Tribuliak, Prišč, Drozd z okolia Čadce, Novej Bystrice, Žiliny a Trenčína. Ten kraj aj dnes volajú Horniaky, čo je pomenovaním pre tých, čo prišli zo severných krajov Rakúsko-Uhorska, t. j. tí zhora. Totiž šľachtická rodina Pejačević vlastnila ohromné komplexy pôdy v širšom okolí Našíc, vlastne lesy medzi Osijekom a Našicami.“
Nije stoga ni čudo što veliki broj pripadnika naše slovačke manjine radi na željeznici, jer su i sami od samog početka sudjelovali u izgradnji današnje pruge kroz naše mjesto.
Za znatiželjnije:
„Nakon Austro-Ugarske nagodbe (1867) Austrija je zadržala upravu nad željeznicama na području Dalmacije i Istre, a Ugarska je preuzela upravljanje željeznicom na području Primorja, središnje Hrvatske, Slavonije, Baranje i Srijema. Od 1881. djelovala je Poslovna uprava Kraljevskih ugarskih državnih željeznica u Zagrebu (od 1903. u Mihanovićevoj ulici). Kako je Ugarskoj nakon izgradnje željezničkih pruga predviđenih glavnim planom ponestalo novca za izgradnju sporednih pruga, njihovu je izgradnju bila prisiljena prepustiti privatnom kapitalu. Tako su usporedno s izgradnjom važnih pravaca izgrađene i sporedne željeznice lokalne važnosti koje su uglavnom gradila dionička društva, Vicinalna željeznica Barč–Pakrac (1885), Zagorska vicinalna željeznica (1886), Vicinalne željeznice Vinkovci–Brčko (1886), Slavonska podravska (Gutmanova) željeznica (1890–1907), Vicinalna željeznica Varaždin–Golubovec (1890), Slavonske vicinalne željeznice (1893–1914), Vicinalne željeznice Szentlörincz–Slatina–Našice (1895), Lonjskopoljske željeznice (1897), Sjedinjene Dravsko-posavske vicinalne željeznice (1901–10), Jugozapadno krajiške mjestne željeznice (1903–13), Podravske vicinalne željeznice (1910). „ –wikipedija
Text: Vjera Baksa
Foto: Ninoslava Pavlus i TV. Nasice com
- Izgoreni vlak
- Uklanjanje vlaka
- Željeznički kolodvor Našice ( Kolodvorska bb, Markovac Našički)
